Ljudi uzimaju razne filozofske i mislilačke uzore da ih njihova učenja vode kroz život. Za nas koji život živimo tako što se čvrstim nogama držimo na zemlji, postoji grana filozofije kao stvorena za našu priliku. Riječ je o stoicizmu.

Stoicizam je helenistička filozofija čiji korijeni sežu u antičku Grčku, čiji osnivač je bio Zenon, a najpoznatiji predstavnici Seneka i rimski car Marko Aurelije. Učenja stoika slijedile su i mnoge ličnosti kasnijih doba, poput Fridrika Velikog i George Washingtona.

Mi ne možemo kontrolirati vanjske faktore, niti se možemo oslanjati na njih, naš jedini oslonac smo mi sami i naše djelovanje. Moramo biti svjesni da je svijet u kojem živimo nepredvidljiv i trenutačan, a mi smo ti koji se moramo prilagoditi okolnostima i iz njih izvući maksimalan potencijal koristeći logiku i zdrav razum.

Stoicizam se ne zamara kompliciranim teorijama i mudrovanjem, njemu nije srž u debatama i mudrovanju, već u djelovanju. Stoicizam se od drugih filozofskih grana uvelike razlikuje po tome što je njegova sama svrha i srž praktična primjena učenja. To je alat koji nas priprema na nedaće koje nas čekaju i uči nas kako da se nosimo s njima i svladamo ih.

Marko Aurelije – najpoznatiji promicatelj stoičke misli

Iskušaj nedaću

Seneka, s obzirom da je bio savjetnik cara Nerona, živio je u bogatstvu i izobilju. Njegov savjet bio je da nekoliko dana u mjesecu treba prakticirati siromaštvo, uzeti nešto vode, najgoru odjeću i maknuti se iz udobnosti doma i krova nad glavom.

Važno je upamtiti da je njegov savjet bio praktičan primjer uvježbavanja uma, a ne samo retorička misao. On nije rekao „razmišljaj“ o siromaštvu, već „prakticiraj ga“. Komfor je najgori oblik ropstva koji te uvijek tjera na strah da ćeš taj komfor izgubiti. No ako prakticiraš nesreću kroz odricanje, manja je vjerojatnost da će ti eventualne stvarne nedaće poremetiti život.

Percepcija je ključ uspjeha

Zamisli na trenutak da se spremaš na nekakav poduhvat, bilo da se radi o pokretanju vlastitog posla, rizičnom financijskom ulaganju, polaganju stručnog ispita, upuštanju u suživot sa novom djevojkom. Bilo koja od ovih stvari može završiti uspješno, ali isto tako može biti i potpuni promašaj. Stoici nas uče da svaki problem, odnosno svaki negativan ishod možemo pretvoriti u nešto pozitivno.

Stvar je u percepciji. Umjesto da očajavaš u nesreći, iskoristi nesreću za vlastiti napredak u drugom smjeru. Poslovni i financijski neuspjeh shvati kao izazov u kojem moraš dokazati da unatoč gubitku novca nisi klonuo duhom i iskazuješ snagu volje da nastaviš s poslom. Nije ti uzvraćena ljubav? To je prilika da iskažeš svoju emocionalnu snagu i neovisnost. Sve je stvar percepcije, a ti si taj koji treba imati kontrolu nad percepcijom, ne dopusti da impresije vladaju tobom.

Sagledaj stvari iz daljine

Kad se čovjek usredotoči na rješavanje nekog problema, često ne vidi širu sliku, već vidi samo svoj problem, no ne vidi i okolnosti koje su dovele do stvaranja tog problema i koje će mu dati odgovor kako problem najučinkovitije riješiti. Odmakni se, sagledaj stvari iz daljine.

Ovaj pristup omogućit će ti da shvatiš da tvoj problem baš i nije toliko velik i značajan, već se radi o prethodno spomenutoj percepciji. Tek kada sagledaš širu sliku, shvatit ćeš koliko smo svi mi, pa tako i naši problemi, sitni u ovom svijetu, a sitni problemi se lako riješavaju, zar ne?

Je li to u mojoj moći?

Jedan od temelja stoičke filozofije jest razlučivanje imamo li mi utjecaja i moć da nešto promijenimo ili ne. Što je u našoj moći, a što nije? Koliko god mi htjeli neke stvari promijeniti, mi to ne možemo, jer to nije u našoj moći, mi nemamo utjecaj nad time. Ono što je van naše kontrole, ono na što ne možemo direktno utjecati i promijeniti, na to ne trebamo trošiti puno vremena, jer vrijeme je nepovratan resurs i treba ga uložiti ondje gdje to ima smisla – u rješavanje onog što jest u našoj kontroli. Treba birati samo bitke koje možemo dobiti.

Prakticiraj negativnu vizualizaciju

Premeditatio malorum (predviđanje zla), je stoička praksa predviđanja negativnih ishoda koji bi nas mogli zadesiti. Ona nam pomaže da se pripremimo za neizbježne posrtaje koji nas čekaju u životu. Ne može sve uvijek biti onako kako smo to mi sebi zamislili, ne dobijemo uvijek sve što nas pripada, čak niti kad smo to opravdano zaslužili. Stoga se moramo psihološki pripremiti za takve situacije i imati spreman odgovor.

Stoici traže kako postati boljim čovjekom, biti zadovoljniji, biti spremniji. Vidjeli smo kako iskušavanje nedaće čini čovjeka spremnijim, kako promjenom percepcije možemo od problema stvoriti priliku, te kako kontrolom svojeg ega možemo sagledati širu sliku stvari.

Stoicizam je upravo to, tu se ne radi o sistematskoj raspravi o postanku i funkcioniranju svijeta, već se radi o načinu razmišljanja i savjetima za kvalitetnije življenje i svladavanje životnih prepreka. Svima nama u životu s vremena na vrijeme treba pomoć, a vrlo često ta pomoć može stići od nas samih.

R